Hana Selimović: Sam pozorišni čin u sebi sadrži politički angažman

Hana Selimović jedna je od najperspektivnijih srpskih glumica mlađe generacije koja će, nakon pojavljivanja u Elementarnim česticama Ivice Buljana na Dubrovačkim ljetnim igrama 2015. godine, ove godine ponovo zaigrati u hrvatskom teatru. U riječkom HNK Ivan pl. Zajc upravo su u tijeku probe jednog od najvažnijih dramskih komada njemačkog govornog područja čija se premijera očekuje ovog petka.

  • u rubrici Kultura

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

  • u rubrici Kultura

Alexandros Avranas: Zadatak filma je da natjera ljude da se trgnu i emocionalno angažiraju

Iako se obično uzima za jednog od najistaknutijih predstavnika tzv. grčkog čudnog vala, provokativni redatelj Alexandros Avranas koji je na nedavno završenom 15. Zagreb Film Festivalu predstavio svoj najnoviji film Voli ne voli prikazan u natjecateljskom programu 'Ponovno s nama', odbija se svrstati pod takvu etiketu jer ne vidi baš ništa čudno u svojim filmovima često temeljenim na bizarnim istinitim pričama iz svakodnevice. 

  • u rubrici Kultura

"Rodna ideologija" je prazni označitelj koji drži na okupu različite interesne skupine

Donosimo razgovor s urednicima nedavno objavljene knjige Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilising Against Equality, Romanom Kuharom sa Sveučilišta u Ljubljani i Davidom Paternotteom s Université Libre de Bruxelles.

Nakon više desetljeća napretka u polju rodnih i seksualnih prava, određeni dijelovi Europe suočeni su s valom otpora prema tzv. "rodnoj ideologiji". Taj otpor očituje se u protivljenju istospolnim brakovima, pravu na pobačaj, reproduktivnim tehnologijama, spolnom odgoju, liberalizmu, pravima transrodnih osoba, antidiskriminacijskim politikama i samom konceptu roda.

Subscribe to this RSS feed