Globalizacija kampanja protiv "rodne ideologije"

Anti-rodne kampanje itekako su poznate hrvatskoj javnosti. Referendum kojim je u Ustav unesena definicija braka kao zajednica muškarca i žene, propaganda protiv pobačaja i skupljanje potpisa za referendum za otkazivanje Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, samo je dio bogatog nasljeđa anti-rodnog pokreta u hrvatskoj.

Tijekom procesa ratifikacije Konvencije dominirao je promašeni diskurs o tzv. ‘rodnoj ideologiji’ koja će svojom "neprirodnošću" navodno uništiti obitelj i čovjeka. Relativizacija nasilja nametanjem “rodne ideologije” u fokus rasprave dio je strategije djelovanja anti-rodnih kampanja koje su taj pojam proizvoljno pripisale Konvenciji u službi širenja moralne panike. No ovakav diskurs niti je hrvatska specifičnost niti hrvatski proizvod.

Roman Kuhar i David Paternotte u knjizi Anti-gender campaigns: Mobilizing against equality analizirali su anti-rodne pokrete u Europi i ‘rodnu ideologiju’ saželi kao “pojam stvoren kako bi se suprotstavilo aktivizmu za ženska i LGBT prava te kako bi akademski dekonstruirao esencijalističke i naturalističke pretpostavke o spolu i seksualnosti”. Kuhar i Paternotte još su u rujnu 2017. u razgovoru za Vox Feminae “rodnu ideologiju” raskrinkali  kao “prazni označitelj koji drži na okupu različite interesne skupine”.

Njihova sinteza europskih analiza jasno ukazuje na odgovornost Vatikana u oblikovanju i sudjelovanju u anti-rodnim kampanjama, no ukazuje i kako diskurs ‘rodne ideologije’ nameću i ultra-desni populisti. Primjećuju raznolikost aktera na terenu, među kojima ima i drugih religijskih, ali i sekularnih glasova, koji međusobno formiraju koalicije ovisno o svom lokalnom kontekstu. Ne treba zanemariti ni utjecaj Ruske pravoslavne Crkve koja je podržala prodor kampanje orijentirane na obranu nacionalnog suvereniteta i ‘tradicionalnih vrijednosti’ iz Kremlina po Rusiji.

Slične vrijednosti žustro se brane i u zemljama članicama EU, Poljskoj i Mađarskoj. Ovisno o specifičnostima nacionalnih konteksta, razlikuju se i područja interesa i povodi djelovanja anti-rodnih pokreta (pobačaj i reproduktivna prava, istospolne zajednice, LGBTIQ* roditeljska prava, gender mainstreaming, rodno nasilje, spolni odgoj, anti-diskriminacijske politike, itd.). Za sve je kriva ‘rodna ideologija’ koja se počela globalno razaznavati kao mehanizam širenja moralne panike u cilju stjecanja i/ili održavanja statusa i političke moći.

Ovaj put, Kuhar i Patternote istraživanje su usmjerili na analizu transnacionalnih anti-rodnih kampanji te sa Soniom Corrêom iz Brazila analizirali povezanost i globalizaciju anti-rodnih kampanji u kontekstu Europe i Latinske Amerike. U člankuThe globalization of anti-gender campaigns Corrêa, Kuhar i Paternotte iznose rezultate analize povezanosti anti-rodnih kampanja u različitim zemljama. Primjećuju tako da u zemljama Istočne Europe, baš kao i u Južnoj Americi, ovaj diskurs preuzima i prilagođava katoličke diskurse protiv marksizma u vrijeme hladnog rata, pri čemu je sada zlo od kojega treba obraniti naše obitelji i život, ni više ni manje nego, rod.

Slično kao u Hrvatskoj, diljem Latinske Amerike anti-rodne kampanje niču od 2011. Pogrešnom interpretacijom koncepta roda  stvorena je ‘rodna ideologija’, odnosno ‘rodna teorija’, odnosno ‘genderizam’. Napad na Judith Butler u Sao Paolu krajem 2017. rezultat je poticanja straha i anksioznosti izazvane opasnostima “rodne ideologije” koju u Latinskoj Americi šire i katolički desničari, populisti s desnice, ali i ljevice. Upravo ovdje autori članka vide specifičnost Latinske Amerike. Dok u Hrvatskoj i Europi diskurs “rodne ideologije” možemo shvatiti kao monopol desnice, u Južnoj Americi ga koriste i ljevičari i liberali. Dok je u Hrvatskoj taj diskurs monopol Rimokatoličke Crkve, u Južnoj Americi koriste ga i evangelici. Ništa manje važno, autori navode i druge interesne grupe, ekstremiste, aktiviste, i lijeve i desne, i teiste i ateiste, a upravo je obrana od ‘rodne ideologije’ kohezivni element koji ih povezuje.

"Treba nam sofisticiraniji analitički okvir kako bismo se odmaknuli od pojednostavljenih matrica kao što su populizam, globalno pravo ili globalna reakcija, a više pažnje valja posvetiti specifičnim političkim formacijama na terenu. Tako bismo izbjegli uske binarne okvire koji nas suprotstavljaju njima, što prekomjerno homogenizira specifične kontekstualne uvjete i kompleksan niz sila i aktera", zaključuju Corrêa, Kuhar i Paternotte. Potrebno je shvatiti kako se ove koalicije formiraju, ali još važnije kako se održavaju, što će nam biti korisno i u hrvatskom kontekstu, u kojem se međunarodni dokument o zaštiti žena i obitelji od nasilja pokušava otkazati referendumom.

 

Izvor: International Politics and Society

Prevela i prilagodila: Lana Bobić

Zadnja izmjena: 19-06-2018 @ 16:35