Žene, šutite i trpite!

Dana 22. veljače 2017. godine, pred sam kraj te hladne večeri, nijedan stanovnik zagrebačkog naselja Volovčica nije mogao zamisliti da će njihov mirni i zelenilom ispunjeni kvart biti predstavljen u hrvatskim medijima kao poprište nečega toliko strašnog da je u kratkom vremenu uspjelo šokirati cijelu državu.

Kristina Krupljan, 19-godišnja djevojka, te je večeri sjedila u automobilu ispred svoje zgrade. Pokraj nje nalazio se njezin bivši partner s kojim su je povezivale godine poznanstva i kompleksnih odnosa. Nakon večere zajedno su se odvezli ispred njezinog doma kako bi još malo popričali. Nekoliko dana prije rekla mu je da želi prekinuti odnos te da je trudna s drugim čovjekom. Ponukan ljubomorom, David Komšić je u jezivom momentu, uz pomoć kuhinjskog noža, Kristini zadao 70 ubodnih rana i 15-ak reznih rana po tijelu i vratu – cijelo vrijeme pritišćući je drugom rukom kako se ne bi mogla micati. Godinama prije toga ju je maltretirao, pratio, otuđivao njezine stvari i prijetio joj.

Borba za demokraciju ne može se temeljiti na njenom dogmatskom shvaćanju

Prošlog tjedna održan je Zagreb Youth Summit (ZGYS), globalno događanje koje je okupilo tristotinjak društveno i politički aktivnih mladih iz cijelog svijeta s ciljem produbljivanja razumijevanja suvremenih izazova koji predstavljaju prijetnju demokraciji.

ZGYS organizirala je Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) u suradnji s organizacijom Heartefact i uz podršku fondacija National Endowment for Democracy, Prague Civil Society Center, World Youth Movement for Democracy i Europske komisije.

Objavljen Indeks rodne ravnopravnosti 2017. – napredak puževim korakom

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) objavio je Indeks rodne ravnopravnosti 2017., koji u EU iznosi 66,2 od ukupno 100 bodova. Riječ je o malom, ali važnom povećanju u odnosu na prethodno mjerno razdoblje (2012.), kada je rezultat bio 65 bodova, i svakako u odnosu na prvo mjerno razdoblje (2005.) kada je iznosio 52,9 bodova.

Indeks predstavlja obuhvatni indikator za procjenu stanja i praćenje napretka u području rodne ravnopravnosti u EU koji analizira 6 glavnih područja (rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje) i dva 'satelitska' područja (nasilje i intersekcija). Ima važnu u ulogu u kreiranju javnih politika, kao i podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti na razini Europske unije i nacionalnoj razini.

Istraživanje: Muškarci se moraju više angažirati u brizi za dijete

U ponedjeljak, 2. listopada 2017. održana je konferencija "Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog" u sklopu projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života" koji provodi Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH.

Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila je rezultate istraživanja o utjecaju rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena. Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 zaposlenih žena koje žive s partnerom najmanje godinu dana.

Inicijativa za feministički Filozofski: Protiv seksizma, mizoginije i opresije na Sveučilištu i šire

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od ove je akademske godine bogatiji za još jednu inicijativu koja će u svom radu zagovarati sustavni, organizirani i kritički pristup feminističkim temama i problemima s aspekta humanističkih i društvenih znanosti. Radi se o udruzi studenata i studentica Inicijativa za feministički Filozofski.

Udrugu trenutno čini tridesetak članova i članica, dok radnu grupu čini njih stotinjak, što je solidan – ako ne i zavidan broj podržavatelja inicijative koja će tek od ove jeseni krenuti s konkretnim aktivnostima. Prvi javni događaj organiziran je sredinom srpnja u Močvari kada su je pred publikom predstavile Marija Dejanović, Katarina Poljak i Petra Kurtović.

Rodna dimenzija klimatskih promjena

Klimatske promjene nisu rodno neutralne. Žene i muškarci imaju različite potrebe, prioritete i mogućnosti ublažavanja te prilagodbe klimatskim promjenama. Žene imaju veću odgovornost prema aktivnostima koje su vezane uz preživljavanje, a degradacija okoliša žestoko utječe na njihovu sposobnost obavljanja kućanskih poslova, koja im je rodno nametnuta.

Sposobnost žena i muškaraca da se nose s posljedicama klimatskih promjena razlikuje se zbog nejednakog pristupa financijama, obrazovanju i informacijama. Žene i muškarci različito poimaju rizik od klimatskih promjena, a rod utječe na način na koji identificiraju i procjenjuju moguće odgovore na klimatske promjene. Posljedice klimatskih promjena utječu na žene i djevojke i njihove uloge, odgovornosti i poslovne prilike.