Heroine među nama

Društvenim mrežama širi se fotografija djevojke koja je postala simbolom otpora radikalno desnoj grupaciji English Defence League (EDL) u Birminghamu. Fotografija je nastala u subotu tijekom demonstracija EDL-a u središtu grada, a prikazuje muškarca, u EDL majici, koji se vidno uzrujan obraća djevojci gledajući ju u oči, a ona mu uzvraća savršeno smirenim izrazom lica.

Žena na fotografiji identificirana je kao Saffiyah Khan, stanovnica Birminghama, koja navodi da je u trenutku kada je fotografija nastala, istupila pred pripadnike EDL-a kako bi obranila ženu u hidžabu koju su okružili. „Ne sviđa mi se kada se ljude u mom gradu napada“, kazala je kasnije, dodajući kako ju je iznenadila reakcija na fotografiju.

Demonstracije EDL-a okupile su 100-tinjak osoba. U središnjoj gradskoj džamiji istovremeno se održavala 'Best od British' čajanka koja je slavila normalan suživot, dobrosusjedske i prijateljske odnose u tom gradu, okupivši oko 300 osoba.

Ovo nije prvi put da su se heroine među nama supotstavile opresiji i kršenju ljudskih prava, a u nastavku vas podsjećamo na još pet slučajeva.

Zauzimanje stava u Baton Rougeu

Foto: Jonathan Bachman

Fotografija Ieshie Evans nastala je 2016. tijekom prosvjeda u Baton Rougeu, u Louisiani, koji su počeli nakon ubojstava Altona Sterlinga i Philanda Castilea od strane policije. Fotografija koju je zabilježio Jonathan Bachman prikazuje Evans u dugoj haljini nasuprot skupini specijalne policije u punoj opremi, dok prema njoj hitaju dva policajca koji će ju privesti.

„Fotografirao sam prosvjednike koji su se prepirali s policijom, te skrenuvši pogled uočio ženu koja je istupila na cestu. Zauzela je stav. Nije ništa govorila i nije se micala.“, kazao je medijima Bachman.

„Kada su naoružani policajci krenuli prema meni, nije me bilo strah. Nisam se bojala. Samo sam se pitala: 'Kako ti ljudi spavaju noću?' Onda su me ubacili u kombi i odvezli. Tek satima kasnije objasnili su mi da sam uhićena jer sam ometala autocestu.“, kazala je Evans u tekstu koji je napisala za The Guardian.

Licem u lice s povorkom neonacista

Foto: David Lagerlöf

U gradiću Borlänge, u švedskoj provinciji Dalarni, militantna nacistička organizacija Nordijski pokret otpora prosvjedovala uoči Međunarodnog praznika rada, a dok su stotine desno orijentiranih ekstremista stupale ulicom, 42-godišnja Tess Asplund ispriječila im se na putu visoko podignute ruke i stisnute šake našavši se licem u lice s jednim od vođa grupe.

Povijesno gledano, visoko podignuta ruka sa stisnutom šakom simbol je Black Power pokreta koji je započeo 60-ih godina u Americi. Za aktivistkinju Asplund, inače iz Stockholma, istupanje protiv opresije nije ništa novo, a treba reći i da stisnuta šaka također simbolizira solidarnost s potlačenom grupom, snagu, zajedništvo, prkos i otpor opresoru.

Komentirajući održavanje demonstracije, Asplund je kazala: “Naravno da im marš ne bi smio biti dozovoljen. To su nacisti. ”

Žene u crvenom i plavom

Foto: Osman Orsal

Jedan dan si Ceyda Sungur, istraživačica s Tehničkog sveučilišta u Istanbulu, a drugi 'Žena u crvenom', poznata cijelom svijetu. Sungur je bila jedna od nekoliko tisuća prosvjednika/ca koji su se 2013. godine opirali planu Vlade da prostor Gezi parka pretvori u shopping centar. Policija je prosvjednike pokušala rastjerati suzavcem i vodenim topovima, a na udaru jednog od policajaca našla se i Sungur, postavši simbolom mirnog prosvjeda.

„Svaki građanin koji je branio je svoja ljudska prava, svaki radnik koji je branio svoja ljudska prava, i svaki student koji je branio prava Sveučilišta, bio je izložen jednakom nasilju kakvo sam i ja doživjela“, kazala je Sungur, ističući da je jedna od mnogih.

Zanimljivo je da se u Turskoj pojavila i fotografija 'Žene u plavom' koja se našla na udaru vodenog topa. Neidentificirana žena ponosno stoji ispred topa s raširenim rukama, gotovo izazivajući policiju da ju sruše ako mogu.

Žena s torbicom

Foto: Hans Runesson

Fotografija ‘Žena s torbicom’ nastala je 1985. godine u Švedskoj tijekom demonstracije Nordijske Reich partije i njezinih podržavatelja_ica, a na njoj je uhvaćen trenutak u kojemu Danuta Danielsson svojom ručnom torbom udara neonacista koji je sudjelovao u maršu. Povijesnu fotografiju zabilježio je Hans Runesson.

O, tada 38-godišnjoj, Danielsson se ne zna puno, budući da s novinarima nije željela razgovarati, no poznato je da je porijekom iz Poljske, a majka joj je tijekom Drugog svjetskog rata bila u koncentracijskom logoru.

Obrana prava na izbor

Foto: Obrani pravo na izbor

Da heroine doista postoje među nama, a možda i u svakom/svakoj od nas, dokazuje i dobro na poznati istup Dunje Ercegović i Dunje Janković pred povorku 'Hod za život' prošle godine u Zagrebu.

Podsjetimo, u trenutku u kojem je povorka 'Hoda za život' prolazila pokraj Strossmayerovog trga, Ercegović i Janković, podržavateljice protestnog skupa 'Obrani pravo na izbor' mirno su stale ispred povorke, pri čemu je došlo do naguravanja. Njih su dvije privedene, dok je policija propustila privesti zaštitare 'Hoda za život' koji su prema njima nasilno postupili.

“Fašizacija društva se kreće vrtoglavom brzinom i ja ne mogu stajati sa strane i gledati kako se to događa. Moja je reakcija bila instinktivna, nisam htjela samo promatrati i zviždati. Mislim da svaki građanin i svaka građanka moraju početi djelovati i moramo biti glasniji i pružati različite vrste otpora”, nakon izlaska iz pritvora rekla je Dunja Janković.

„Svjesna sam da ljudi imaju različite svjetonazore i stavove, ali se svjetonazori Hoda za život petljaju u moj privatni život. Došla sam na protuprosvjed jer sam htjela obraniti svoje pravo da odlučujem o svom tijelu. Željela sam stati pred njih i time im poručiti da nije u redu ovo što rade“, izjavila je Dunja Ercegović.

Hod za život dogodit će se i ove godine, u Zagrebu i Splitu, ponovno će se pod krinkom zaštite života, koračati protiv dostojanstva i života žena, protiv njihovh reproduktivnih i ljudskih prava. Među nama će ponovno biti heroine.

 

 

Zadnja izmjena: 10-04-2017 @ 14:01