Što u budućnosti očekivati od kontracepcije?

Kondome kao kontracepciju koristimo duže od 400 godina, a spiralu više od 100. Što je sljedeće na horizontu kontracepcije? Koliko smo daleko od pilule uz pomoć koje će biološki muškarac moći rađati? Ili spirale koja se može boriti protiv virusa HIV-a, osim što štiti od neželjene trudnoće?

Od improviziranih sredstava do visoko razvijene tehnologije u proizvodnji, kontracepcijska sredstva prošla su dug put do oblika u kojima ih danas koristimo, pa je za pretpostaviti da će se njihov razvoj i nastaviti. Kondom je, primjerice, nastao još 1564. godine, a dok se 1700-tih proizvodio od opne životinjskih crijeva, 1930. je proizveden prvi konodm od lateksa. Dijafragma je izumljena još 1882., a spirala davne 1909. godine.

Margaret Sanger 1916. godine otvara prvu američku kliniku za kontrolu rađanja, gdje je, usprkos problemu s pronalascima liječnika koji bi ondje radili, 488 žena omogućila da dobiju prvu dijafragmu.

Davne 1964. kontracepcijske pilule dobile su dozvolu korištenja, a pilula za dan poslije stvorena je 1984., odnosno tada je Velika Britanija dozvolila njenu uporabu. Daljnji razvoj tehnologije omogućio je da se 2003. godine na tržište izbaci kontracepcijski flaster. Unatoč raznolikom izboru sredstava, prema državnom zavodu za statistiku, u Velikoj su Britaniji i dalje kondom i kontracepcijske pilule najzastupljenije metode.

U budućnosti se predviđa razvoj metoda kao što su: injekcija za muškarce koja funkcionira tako da blokira spermije, Origami ili ženski kondom koji se prilikom snošaja širi što omogućava dodatnu zaštitu da kondom ne sklizne, mikorčip na daljinsko upravljanje kojim bi se kontrolirala plodnost (očekivani vijek trajanja do 16 godina), i naposljetku – spirala koja bi se, osim što služi kao kontracepcija, borila protiv virusa HIV-a i/ili herpesa. [A.M.F.G.] GenderFocus...

Zadnja izmjena: 20-01-2015 @ 14:13