Nakon što je uvidjela nedostatak portala na hrvatskom webu koji bi donosio relevantne novosti iz svijeta znanosti, a koji nebi samo kopirao ostale domaće portale, odlučila je osnovati portal Znano.st. Kako bi dobili više informacija o projektu, postavile smo Azri Imširović, glavnoj urednici i voditeljica portala za popularnu Znano.st nekoliko pitanja.

Dr.sc. Biljana Kašić je profesorica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci, dugogodišnja aktivistkinja, koordinatorica i predavačica Centra za Ženske studije u Zagrebu.

Na okruglom stolu u sklopu ovogodišnjeg Subversive Film Festivala ste govorili o pacificiranju feminističkog pokreta u Hrvatskoj, a feministkinje podijelili na one u službi ideja EU, tzv. funkcionalne i divljakuše, odnosno feministkinje savjesti. Koji su ključni problemi hrvatskog feminizma?

Iako se pri izoštravanju motrišta da razabrati podjela na tzv. funkcionalne feministkinje i feministkinje savjesti, situacija je dakako puno složenija, a problem uvijek valja kontekstualizirati. Osobno smatram da treba koristiti primjerice fondove Europske unije za smislene ženske aktivnosti, no pritom, umjesto pragmatičnog podaništva i nekritičkog pristanka na politički trendy projekte koje vrte feminističku scenu, brusiti kritičku refleksiju i stalno artikulirati vlastitu poziciju i zbiljske razloge angažmana.

Pitanje kako djelovati, odnosno na kojim se etičkim postulatima temelji odnos feminističkih projekata i fondacija, uvijek je bilo važno mjesto za feministkinje ali isto tako i mjesto prijepora. Posebno je to važno danas u eri neoliberalnog transnacionalnog kapitalizma koji rastače svaki tip ljudske solidarnosti. Upravo se na primjeru ne tako davnih prosvjeda u Hrvatskoj pokazalo kako je krhka politika solidarnosti sa radnicama, a što nanovo otvara pitanje feminističke solidarnosti.

Uz to, kao i globalnu komodifikaciju mnogih etičkih vrijednosti, po mom je sudu osnovna prijetnja pacifikaciji feminističkog angažmana politika gender mainstreaminga, kooptiranja značenja feminizma od strane političke elite, te njegova institucionalnog „prevođenja“.

Zapravo, radi se o dva simultana procesa: „sestrinstvo je globalno“, bivša paradigma ženskog međunarodnog pokreta iz sedamdesetih godina proteklog stoljeća izokrenula se u ljudskopravašku paradigmu, a feministički diskurs u ljudskopravaški s jedne strane, a gender mainstreaming, odnosno provedba politika rodne jednakosti koju smo prevele „rodno osviještenom politikom“ i koju smo mi na početku i ovdje svesrdno podržale, s druge je strane reducirao feministički program na tehnicizaciju normativnog optimizma. Pritom je strategijom odgovornosti za opću žensku stvar i politikom malog novca pokušao disciplinirati ženske, a i neke feminističke inicijative. Time je dijelom ušutkan subverzivni potencijal.

Može li se uopće govoriti o feminističkom pokretu u Hrvatskoj danas?

Ako ga pokušamo definirati putem fragmentiranih NVO projekata ili nedovoljno glasnih iskaza, ili nesolidarnih činova s onima koji imaju status podčinjenih ili obespravljenih u hrvatskom kontekstu, posebice radnica, dobit ćemo ne samo sliku nevidljivog, mrvičastog i podijeljenog feminističkog djelovanja, već isto tako privid onoga što se zbiva, zacijelo ne posve jasnu sliku. Premda je upitno, i slažem se s vama, rabiti pojam feminističkog pokreta za ovo što se zbiva u Hrvatskoj, valja biti obazriv prema svakom tipu klišejiziranja ili olakog etiketiranja feminističke scene. Riječ je o važnoj temi koju ne bih jednim potezom željela ocrtati. Potrebna je i kritička samorefleksija i pomni teorijski napor.

Transfobija je prisutna i kod rodno neosvještenih straight i kod rodno neosvještenih gay osobaPut u prosTRANStvo – novi projekt LORI-ca

LORI, riječka organizacija s desetogodišnjim iskustvom rada na senzibiliziranju javnosti za prihvaćanje LGBTIQ zajednice, uklanjanju predrasuda i homo/bi/transfobije, ukidanju diskriminacije na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja te ostvarenju stvarne jednakosti pred zakonom, započela je rad na novom projektu: “Put u prosTRANStvo”.

Cilj je projekta senzibiliziranje javnosti o pravima transeksualnih i transrodnih osoba, te problemima i diskriminaciji s kojima se ove osobe svakodnevno suočavaju.

U našem društvu, svaka osoba koja prekoračuje (uske) društvene spolne/rodne uloge, pravila i stereotipe neminovno se susreće s predrasudama, neprihvaćanjem i diskriminacijom. Transrodne i transeksualne osobe u svom svakodnevnom životu nailaze na brojne probleme, počevši od odbacivanja unutar vlastite obitelji i okoline i nejednakog tretmana na poslu i pri zapošljavanju, pa do društvene izolacije i uskraćivanja prava.

Zbeletron Kolektiv je grupa glazbenih frikuša d.j.-ica i jedne v.j.-ice koja je nakon dvije godine postojanja i organiziranja partyja konačno odlučila dići svoju priču na višu razinu.

Pod kapom Zbeletron Kolektiva svaka za svojom miksetom stoje Nora, Tzayka i BO1, a vizualno ih „podebljava“ VJ-ica 'Tanja & 400 zečeva'. >> www.zbeletron.com

Aktivistička politička platforma Zagreb Pridea je queer-feministička.

Zagreb Pride se razvio iz mirovnog i antiratnog pokreta, feminističkog pokreta, pokreta zelenih i pokreta za prava životinja te pokreta za ljudska prava i LGBTIQ pokreta, a vrijednosti koje Zagreb Pride podržava su jednakost, ravnopravnost i nediskriminacija, mirotvorstvo i antimilitarizam, očuvanje okoliša, laicizam te sloboda, samoodređenje pojedinaca/ki i grupa.

Članice i članovi Organizacijskog odbora Povorke ponosa 2010. primaju prajdizane/ke iz Atene i Kopenhagena u svoj prostor u Medici: 'Nemamo za šampanjac, al dobra je i piva!'

Kao neformalna grupa pri različitim LGBT i srodnim organizacijama djeluje od 2002., a od 10. 09. 2008. udruženje Zagreb Pride registrirano je kao nevladina organizacija.  Udruženje Zagreb Pride sastoji se od tri tijela (Skupština, Koordinacijski odbor, Projektni timovi) uz koja djeluje i jedan autonomni kolektiv - Organizacijski odbor Povorke ponosa. Udruženje Zagreb Pride svake godine sve šire, koordiranije i kreativnije radi na svojim ciljevima, te je primjer najinkluzivnije LGBTIQ organizacije u Hrvatskoj.

CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje je ženska, neprofitna udruga osnovana na Međunarodni dan žena 8. ožujka 1997. kao odgovor na probleme kršenja ženskih i manjinskih prava, probleme militarizma, nacionalizma i pada ekonomskog standarda u poslijeratnom periodu.

Kao grupa zalažu se za unapređenje društvenog statusa žena i ravnopravnost spolova te  kroz educiranje i pružanje aktivne podrške ženama, ženskim grupama i inicijativama djeluju na podizanju svijesti u zajednicama već gotovo 14 godina.

Ako vas zanima više o povijesti, projektima, timu i misiji CESI-ja tu je cesi.hr, široka paleta resursa o seksualnoj edukaciji za mlade nalazi se na sezamweb.net, za vijesti o spolu, rodu i demokraciji tu je portal libela.org (koji je prije par dana, 15. siječnja, napunio 2 godine!) a ako vas zanimaju praktični savjeti za traženje adekvatnog posla tu je ravnopravnost.cesi.hr