Tekstovi s ključnom riječi: intervju

Renata Salecl: U ideologiju ne moramo vjerovati - dovoljno je da je ne preispitujemo

Renata Salecl slovenska je filozofkinja, sociologinja i teoretičarka prava. Gostujuća je profesorica na Birkbeck Collegeu pri Sveučilištu u Londonu te istraživačica na Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 80-ih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Godine 2010. proglašena je slovenskom znanstvenicom godine, a dnevne novine Delo odabiru je za osobu godine. U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji.

Hani Domazet: Ne vjerujem u kult redatelja-tiranina

Hani Domazet (1985.) redateljica je i scenaristica. Njezin najnoviji projekt, 20-minutni kratki film „Tina&Sendy“, prošle je godine osvojio nagradu za najbolji scenarij na European Short Pitchu u Poznańu. Film je trenutno u fazi post-produkcije, a njegova je tema odnos dviju djevojaka koje se upoznaju na audiciji za pornografski film i provode cijeli dan i noć zajedno. Nekoliko domaćih medija već je pisalo o filmu, u prvi plan stavljajući situaciju audicije za pornografski film, kao i činjenicu da se u njemu u sporednoj ulozi pojavljuje Ava Karabatić.

Dok film čeka na rezutate prijava na domaće i međunarodne festivale, Hani nam je predstavila ideju filma svojim riječima, a razgovarale smo i o „ženskim temama“ na filmu i borbi sa svakodnevnim seksizmom.

Vedrana Bartulić: Žene koje boluju od endometrioze čekaju godinama dijagnozu zbog nerazumijevanja naših medicinara

Mnogo je bolesti i poremećaja koji pogađaju žene još uvijek nepriznato u službenoj medicini, a u hrvatskom zdravstvenom sustavu relativno je malen broj specijalista koji se bave njihovim prepoznavanjem i liječenjem.

Jedna takva bolest je i endometrioza o kojoj pričamo s Vedranom Bartulić , 45-godišnjom ženom koja se i sama godinama bori s teškoćama koje joj donosi u svakodnevni život. Naša sugovornica aktivno se zalaže da se postojanje ovog poremećeja pokušava učiniti vidljivim u medijskom prostoru, ali i u službenim medicinskim krugovima.

Feministička tura u Ljubljani nudi drugačiji pogled na grad i ukazuje na važnost ženske povijesti

Ako se zateknete u Ljubljani, zahvaljujući programu alternativnih gradskih tura Inštituta za urbane kulture (IZUK) ovaj grad možete upoznati i iz feminističke perspektive. Prva feministička tura u organizaciji IZUK-a održana je u srpnju prošle godine, a mi smo posjetili jednu od onih besplatnih koje se, pored onih po narudžbi, održavaju jednom do dvaput mjesečno.

Dvosatna šetnja centrom grada, koja je za našeg posjeta pala upravo na rođendan spisateljice Zofke Kveder, organizirana je oko 15 punktova posvećenih pričama o - što poznatim, što nepoznatim, prešućenim ili zaboravljenim - važnim ženama slovenske povijesti. U otprilike tri kilometra dugoj šetnji centrom Ljubljane saznat ćete da je samo dva posto ljubljanskih spomenika podignuto u čast ženama, ulice koje nose njihova imena često su zabačene i slijepe, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti i danas broji tek pet članica, a od osnivanja Arhitektonskog fakulteta do zaposlenja prve redovne profesorice prošlo je čak sto godina.

Elizabeth Shüssler Fiorenza: Kritička feministička teorija u religiji stalno se propituje

Katolička feministička teologinja Elizabeth Shüssler Fiorenza prošli tjedan održala je predavanje "Feminizam, religija, teologija" u Zagrebu u organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik.

Autorica knjige "Njoj na spomen - Feministička teološka rekonstrukcija početaka kršćanstva" i predavačica na Harvard Divinity School zakoračila je u osmo desetljeće pa sljedećih pet godina planira predavati na pola radnog vremena, informirala nas je u šetnji gradom, dan nakon predavanja, pred put u Sarajevo.

Lekcija iz Poljske: "Dok mi raspravljamo o rodnoj teoriji, ultrakonzervativne skupine su preuzele državu"

Prošli mjesec u Varšavi nekoliko tisuća obiteljaša i životara sudjelovalo je u maršu koji navodno slavi svetost ljudskog života (Marsz Świętości Życia). Sličan marš, Hod za život, održat će se i u Zagrebu, Rijeci i Splitu 19. svibnja, stoga smo odlučile porazgovarati s Agnieszkom Graff i Elżbietom Korolczuk, poljskim aktivistkinjama i profesoricama na fakultetu koje proučavaju antirodne pokrete.

Njihov članak Towards An Illiberal Future: Anti-Genderism and Anti-Globalization objavljen je prošle godine u časopisu Global Dialogue, a za knjigu Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilising Against Equality (2017.) napisale su poglavlje "Worse than communism and Nazism put together": War on gender in Poland.  

Monika Herceg: Marginalizirane znanstvenice su mi bliske jer se i sama borim da dođem do obrazovanja

Monika Herceg rođena je u Sisku 1990. godine. Studentica je fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Živi u Zagrebu. Pjesme su joj objavljivane u različitim časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te na Trećem programu Hrvatskoj radija. Uz nagradu Goran za mlade pjesnike (2017.), ove je godine pobjedila na natječaju Na vrh jezika. Dobila je i drugu nagradu na međunarodnom natječaju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humorističko-satiričkog žanra „Stevan Sremac“ 2017.

  • u rubrici Kultura

Hilde Atalanta – ilustratorica koja crta vulve

Ne sjećam se kako sam točno prvi puta “doplivala” do radova Hilde Atalanta, to su vjerojatno bili neki čudni putevi interneta, ali i dalje pamtim kombinaciju ushita i nevjerice s kojima sam reagirala na njene ilustracije. Moja reakcija zapravo je bila kombinacija pitanja “gdje si bila cijelog mog života?” i uzvika “želim reći cijelom svijetu da postojiš!”. Ovaj intervju pokušaj je da barem jednom malom dijelu svijeta koji to možda još ne zna kažem da postoji.

Malin Björk: Feministkinje ne smiju napustiti prostor stranačke politike

Malin Björk iz Švedske ljevice (Vänsterpartiet) zastupnica je u Europskom parlamentu (klub GUE/NGL) i članica Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost (FEMM). U svom radu zalaže se za feministička pitanja, anti-rasizam, LGBT prava i radnička prava. Prije mandata u Parlamentu, radila je u Europskom ženskom lobiju (EWL) i uređivala lezbijski feministički časopis Scum Grrrls.

S Malin smo razgovarale u sklopu Feminist Foruma 2018. u Briselu koji je organizirao klub zastupnika/ca GUE/NGL.

Subscribe to this RSS feed