Tekstovi s ključnom riječi: intervju

Eszter Kováts: Pozivanje na ljudska prava neće poboljšati položaj žena u društvu

Nova publikacija Zaklade Friedrich Ebert iz Budimpešte pod nazivom Budućnost Europske unije – feminističke perspektive iz istočne i srednje Europe (The Future of the European Union - Feminist Perspectives from East-Central Europe) je intrigantna zbirka istočnoeuropskih i srednjoeuropskih glasova na temu roda, EU, reproduktivnih prava, ekonomije i globalnih nejednakosti.

Urednica publikacije Eszter Kováts je politologinja i doktorantica na Sveučilištu ELTE u Budimpešti te koordinatorica rodnog programa za istočnu i srednju Europu u Zakladi Friedrich Ebert. Bila je urednica i dviju prethodno objavljenih publikacija: Rod kao simboličko ljepilo (Gender as Symbolic Glue – sažetak knjige dostupan je ovdje) i Solidarnost u borbi – Feminističke perspektive na neoliberalizam u istočnoj i srednjoj Europi (Solidarity in Struggle – Feminist Perspectives on Neoliberalism in East-Central Europe).

Eszter Kovats: The human rights paradigm is insufficient for addressing women's position in society

A new publication from the Friedrich-Ebert-Stiftung Budapest The Future of the European Union - Feminist Perspectives from East-Central Europe is an intriguing compilation of Central and Eastern European voices on the most pressing issues related to gender, EU, reproductive rights, economy, and global inequalities.

The publication's editor, Eszter Kováts, is a political scientist pursuing a PhD at ELTE University Budapest. She is the program manager of the East-Central European gender program of the Friedrich-Ebert-Stiftung, and co-editor or editor of the previous two volumes: Gender as Symbolic Glue (summary here) and Solidarity in Struggle – Feminist Perspectives on Neoliberalism in East-Central Europe.

  • u rubrici english

Hana Selimović: Sam pozorišni čin u sebi sadrži politički angažman

Hana Selimović jedna je od najperspektivnijih srpskih glumica mlađe generacije koja će, nakon pojavljivanja u Elementarnim česticama Ivice Buljana na Dubrovačkim ljetnim igrama 2015. godine, ove godine ponovo zaigrati u hrvatskom teatru. U riječkom HNK Ivan pl. Zajc upravo su u tijeku probe jednog od najvažnijih dramskih komada njemačkog govornog područja čija se premijera očekuje ovog petka.

  • u rubrici Kultura

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

  • u rubrici Kultura
Subscribe to this RSS feed