Tekstovi s ključnom riječi: obrazovanje

Wales uvodi inkluzivni seksualni odgoj

Kako izvještava Vice, 22. svibnja 2018. velška ministrica obrazovanja Kirsty Williams predstavila je zakon kojim se seksualni odgoj, uključujući onaj koji uključuje LGBT teme, uvodi u kurikule svih velških škola, pa i one vjerske. Promjena u kurikulumu stupit će na snagu 2022. godine.

Nastava se neće održavati isključivo u sklopu jednog školskog predmeta, već će se primjenjivati kroz svaki predmet. Kako pojašnjava Williams: „Od rodnih prava u humanističkim znanostima do građenja samopouzdanja i empatije kroz umjetnosti.” Ističe i kako je osnovni problem dosadašnjeg vida seksualnog odgoja ograničavanje na biološke aspekte ljudskih odnosa i to uvijek na isti način.

  • u rubrici svijet

Konferencija GOOD incijative - godišnjica "Hrvatska može bolje"

Ususret obilježavanju godišnjice dvaju prosvjeda pod nazivom "Hrvatska može bolje" 2016. i 2017. godine GOOD inicijativa organizira konferenciju "Obrazovna reforma koja podržava građansku odgovornost i aktivnost - put ili stranputica"?

Konferencija će se održati u ponedjeljak, 28. svibnja 2018. u Zagrebu u Novinarskom domu (Perkovčeva 2) s početkom u 10:30. Cilj konferencije je kroz nekoliko panel diskusija uvidjeti gdje smo s obrazovnom reformom, predstaviti lokalne inicijative uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja te otvoriti pitanje uloge roditelja u uspostavi demokratske škole.

  • u rubrici najave

Zagrebačka skupština odbila prijedlog uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja

Na današnjoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba odbijen je prijedlog o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u zagrebačke osnovne škole, piše srednja.hr.

Početkom ožujka, prijedlog o uvođenju GOO-a podnio je Klub gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i NH-PS-a, a na današnjem glasovanju on je odbijen. Protiv GOO-a su bili gradski zastupnici stranaka Bandić Milan 365, HDZ i Neovisni za Hrvatsku. Istodobno, Grad Osijek jučer je potpisao sporazum s Gradom Rijekom o uvođenju izvannastavnog GOO-a u svoje osnovne škole od iduće školske godine.

Poziv: Kreativni kritički laboratorij - Feminističke teorije i prakse

Centar za ženske studije i Akademija likovnih umjetnosti objavljuju poziv studenticama i studentima preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za upis izvannastavnog obrazovnog modula Kreativni kritički laboratorij: Feminističke teorije i prakse koji će se realizirati od 3. travnja do 8. svibnja 2018.

Polaznicama i polaznicima dodijelit će se 2 ECTS boda za izvannastavnu aktivnost.

Sveučilište mora bolje!

Sveučilišna platforma poziva vas na prosvjed pod nazivom „Sveučilište mora bolje!“ u četvrtak, 22. veljače u 17h na Trgu Republike Hrvatske.

Dana 23. veljače Senat će izabrati novog rektora Sveučilišta u Zagrebu. U tim izborima pravo glasa nemaju ni građani niti većina profesora i studenata Sveučilišta, iako ih se oni itekako tiču. Tog će dana nekoliko desetaka senatora odabrati smjer kojim će se Sveučilište kretati iduće četiri godine; smjer koji može značiti ili poboljšanje kvalitete Sveučilišta ili njegovo daljnje propadanje.

  • u rubrici najave

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

  • u rubrici Kultura

Sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje sadržaja i metoda podučavanja

Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju predložene od strane ministarstva Blaženke Divjak štetne su za djecu i neprovedive u sustavu obrazovanja, smatraju stručnjaci koji su se uključili u javno savjetovanje o tekstu predmetnog zakona.

Ministrica Divjak je, podsjetimo, odlučila udovoljiti pojedinim prohtjevima neokonzervativnih udruga, pri čemu očigledno nije vodila dovoljno računa o najboljim interesima djece i prosvjetnih radnika.

Je li Hrvatska mogla bolje? Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika

8.12.2017. / 20:00h / Tribina GOOD inicijative / Kino Europa – dvorana Muller / "Je li Hrvatska mogla bolje? Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika?"

Protekle dvije godine smo kroz akcije Hrvatska može bolje! vidjeli kako je obrazovanje područje zajedničkog interesa koje može mobilizirati građanke i građane i potaknuti ih na snažnije protestno sudjelovanje u procesima donošenja odluka.

  • u rubrici najave
Subscribe to this RSS feed