Gilles Leroy: 'Alabama song', život Zelde Fitzgerald
Zelda Sayre Fitzgerald (1900–1948)Karizmatičnu divu 20-tih godina prošlog stoljeća Zeldu Sayre Fitzgerald poznajemo tek kao dio dvojca Scott i Zelda Fitzgerald, poznatim po ludim zabavama, mondenom dekadentnom ponašanju, modi, njenim ispadima i nepoštivanju uštogljenih pravila i njegovoj književnoj veličini.
Prije ovog romana, bila sam uvjerena da je Zelda bila tek njegova pratilja, originalna doduše, no ipak više snob.
Leroy nam u 'Alabami song' (fikcijskoj biografiji) pruža jednu posve drugačiju sliku Zelde i donosi novi pogled na taj slavni dvojac koji je dizao toliku prašinu. Ovdje je morao ući u žensku dušu i ženski način razmišljanja, a kako je u tome savršeno uspio, možemo si postaviti pitanje: nije li ženski um i muški um, odnosna ta podjela, tek predrasuda?
U romanu upoznajemo Zeldu koja traži sreću, koja čezne za ljubavlju, ali jednako snažno i za slobodom; Zeldu svestranu umjetnicu koja ne uspijeva doći do izražaja u tom svijetu skrojenom po muškoj mjeri. Ona je strastveno pisala, slikala i plesala, i kroz sve to se željela samoostvariti. No, samoostvarenje kraj živog i egocentričnog muža bila je nemoguća misija, a još i teža ako se muž smatra umjetnikom. Zato je Zelda mogla istinski djelovati samo u sjeni, a ono što se vidjelo izvana, uglavnom je bilo tek dio dobro osmišljenog imagea, u konačnici korisno tek Scottu. Tako je živjela 2 života paralelno: tajni nepatvoreni i onaj javni – glumljeni.
Goodreads - dobrostiv za knjigoljupce
Društvena mreža ljubitelja pisane riječi prigodno nazvana Goodreads (doslovno: dobro štivo), otvorena je za sve koji vole čitati, pisati, razgovarati o omiljenim knjigama i autorima, razmjenjivati mišljenja i preporuke, postavljati ili odgovarati na pitanja vezana uz knjige ili se pak žele povezati sa istomišljenicima iz zemlje i svijeta.
Goodreads vam omogućava da kreirate vlastiti profil koji uz osnovne podatke (ime/nadimak, mjesto, datum rođenja, hobiji, interesi) i sliku uključuje i vaše literarne preference: omiljeni autori i teme o kojima čitate, vrsta štiva iliti žanrovi itd. Ostali korisnici mogu pogledati vaš profil, komentirati, po želji poslati friend request.
No kao što samo ime stranice sugerira, cijela se priča ipak prvenstveno vrti oko knjiga, pa se tako od vas očekuje da marljivo bilježite što sve trenutno čitate (currently reading), što u bližoj ili daljnjoj budućnosti planirate pročitati (to read) a što ste već odavno apsolvirali (read).
n. paradoxa – časopis feminističke teorije umjetnosti
n. paradoxa jedini je internacionalni feministički časopis za suvremenu umjetnost i teoriju umjetnosti – i prava riznica za otkrivanje povijesti i sadašnjosti feminističke umjetnosti i kritike.
Pokrenut je 1996. godine u online formatu, a od 1998. paralelno izlaze online i tiskane verzije, s različitim sadržajem.
Ilustracija iz bilježnice sa radnog stola glavne urednice
Časopis okuplja recentne tekstove teoretičarki, povjesničarki umjetnosti i umjetnica bez obzira na to u kojem dijelu svijeta rade: glavna urednica Katy Deepwell (linked in, paradoxa) za svaki broj tiskanog izdanja bira autorice iz desetak različitih zemalja.
Pojedini brojevi koncipirani su kao temati (najnoviji, Vol. 27., siječanj 2011., posvećen je temi rada: Women's work), a budući da su dosad za časopis pisala zbilja kultna imena feminističke teorije vizualnih umjetnosti, poput Carol Duncan, Kaje Silverman, Linde Nochlin, Amelie Jones, Jo Anne Isaak, Marthe Rosler i dr., svaki je pojedini broj pravi mini−reader za sve koji se bave umjetnošću ili ih zanimaju suvremene umjetničke prakse.
Ženski strip na Balkanu nema seksipilne nego sposobne likice
Zbirka stripova Ženski strip na Balkanu (Fibra, 2010) po prvi puta na jednom mjestu okuplja najznačajnije autorice u mediju stripa. Dvadeset i četiri autorice različitih životnih dobi, naobrazbe i stilova odabrane su i zajedno prezentirane široj javnosti iz dva razloga: prvo, kako bi se medij stripa postavio pod svjetla reflektora te drugo, kako bi se skrenulo pažnju na autorice u tradicionalno muškom području interesa i djelovanja.
Od dvadeset i četiri autorice predstavljene ovom zbirkom barem jedna trećina prikazuje žene van stereotipa - kao superjunakinje, žene koje se bave "muškim poslovima", ponašaju se u (ne)skladu s tradicionalnim rodnim odrednicama. U tom društvu svakako strše dva stripa, Gloria Scott Mime Simić i Ivane Armanini i Horny Dyke Helene Janečić.
Nešto suptilniju kritiku društvenog pritiska nad ženama pružaju radovi Maje Veselinović i Nine Bunjevac čija ilustracija ujedno krasi i naslovnicu zbirke. Ove dvije autorice mogli bismo strpati u grupaciju onih koje tematiziraju i ironiziraju tako nam poznat 'vedra&smjela' stav emancipirane mlade seksi djevojke. Maja Veselinović duhovito govori o satu fitnesa i o sapunici koja junakinji u trenucima stezanja i rastezanja prolazi kroz glavu dok Nina Bunjevac prikazuje mladu emancipiranu mišicu koja se prežderava za vrijeme svoje omiljene TV emisije Sexy&witty, a nakon čega odlazi povraćati.