Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe potiče Hrvatsku da ratificira Istanbulsku konvenciju

Premijer Andrej Plenković primio je krajem ožujka pismo Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Nilsa Muižniekisa koji ga potiče da učini sve u svojim mogućnostima kako bi Hrvatska čim prije ratificirala Istanbulsku konvenciju.

Podvlači pritom i važnost eliminiranja pogrešnih predodžbi o Konvenciji u javnom diskursu u Hrvatskoj, a osobito po pitanju pojma ‘rod’.

„Neki protivnici Konvencije priznaju da je nasilje prema ženama problem, no žele spriječiti vlade u propitivanju tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, zbog kulturnog uvjerenja da muškarci i žene trebaju  igrati drugačiju ulogu u javnom životu i unutar obitelji. Ovaj pristup ograničava žene na stereotipnu ulogu majki, rađanje i ostanak u okviru doma radi podizanja djece.

Kritičari idu čak toliko daleko da govore kako Istanbulsku konvenciju ne bi trebalo ratificirati zato što bi ugrozila društva utemeljena na tradicionalnim obiteljima. Ovo je pogrešna tvrdnja: sve mjere koje osigurava Istanbulska konvencija osnažuju temelje obitelji te sprečavaju i bore se protiv nasilja, koje je jedan od glavnih uzroka razaranju obitelji.“

Kako doznaje Hina, u odgovoru povjereniku za ljudska prava Vijeća Europe, premijer je poručio kako bi nacrt zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama trebao bi biti upućen u formalnu proceduru za usvajanje u posljednjem kvartalu ove godine.

"Središnje koordinirajuće tijelo za zaštitu od nasilja u obitelji - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pokrenulo je proces ratifikacije Istanbulske konvencije. Osnovana je radna skupina za izradu prijedloga zakona o ratifikaciji Konvencije i po Planu normativnih aktivnosti Ministarstva, nacrt zakona trebao bi biti poslan u formalnu proceduru za usvajanje u posljednjem kvartalu 2017.", stoji u Plenkovićevu pismu.

Plenković je naglasio da hrvatski Ustav priznaje rodnu ravnopravnost kao jednu od najvećih vrijednosti te istaknuo da je borba protiv obiteljskog nasilja jedan od prioriteta njegove vlade. Naglašava da su odredbe Istanbulske konvencije uzete u obzir prilikom pripreme nove Nacionalne strategije za zaštitu od obiteljskog nasilja za razdoblje od 2017. do 2022., koja definira mjere na području prevencije, zakonskog okvira i potpore žrtvama nasilja.

Zabrinjava ipak činjenica da su u radnu grupu za izradu nacrta prijedloga Zakona o potvrđivanju Istanbulske konvencije ušli su odlukom ministrice Nade Murganić, među ostalim, aktivistica za ženska prava Sanja Sarnavka i Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb, ali i protivnici ratfikacije - Ivan Munjin iz udruge U ime obitelji i Ivan Prskalo iz Građanske inicijative Ordo Iuris Hrvatska.

"Vidjet ćemo kako će biti. Bilo bi logično da su u Radnu skupinu zvali, recimo, predstavnike Sv. Ane iz Rijeke ili drugih skloništa za žene i djecu žrtve nasilja, da su zvali Caritas... Ovo je konvencija o sprečavanju nasilja, a Ordo Iuris i U ime obitelji jučer su u Saboru tvrdili da se Konvenciju ne smije ratificirati. Dakle, što ćemo mi sad opet raspravljati o tome? Mi bismo trebali biti radna skupina koja će donijeti zakon o ratifikaciji", komentirala je Sanja Sarnavka odluku o članovima radne skupine u ožujku.

Podsjećamo da je zabrinutost izrazila i Ženska mreža Hrvatske, a Centar za mirovne studije od ministrice Murganić tražio je pojašnjenje ove odluke. Iz odgvora Ministarstva nejasno je i dalje bilo koja je relevantnost udruge koja se bavi “zaštitom obiteljskih vrijednosti” s obzirom da se radi o konvenciji čiji je smisao zaštita žena i djece žrtava nasilja u obitelji, te su stoga zatražena i dodatna pojašnjenja. 

Zabrinjava pritom objašnjenje ovog izbora koje je ministrica Murganić iznijela u nekim medijima, da se imenovanjem htio osigurati pluralizam svjetonazora od krajnje ljevice do krajnje desnice.

"Ovakav stav je zabrinjavajući jer sugerira da je pitanje zaštite žena od nasilja svjetonazorsko, a ne civilizacijsko i pravno pitanje. Uistinu je nejasno kako bi politički ili osobni svjetonazor mogao utjecati na opće prihvaćenu normu, koja proizlazi i iz Ustava RH, da država ima pozitivnu obvezu svaku osobu zaštiti od nasilja te obvezu da prepoznaje skupine/društvene grupe koje su u osobitom riziku od nasilja", upozorio je CMS. [Ž.V.]

Zadnja izmjena: 19-04-2017 @ 10:06