CESI održale predstavljanje publikacije 'Bajke su za sve'

Ove je subote u Društveno kulturnom centru Šesnaestica u Zagrebu CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i informiranje održao predstavljanje publikacije 'Bajke su za sve', koja donosi nove, drugačije bajke oslobođene rodnih stereotipa koje često susrećemo u dječjoj literaturi. U sklopu predstavljanja, uz moderaciju književnice i novinarke Antonele Marušić, održan je i razgovor s mladima kojie su napisalie bajke.

U razgovoru su sudjelovalie Elena Petrovska (Makedonija), Tijana Đurović (Crna Gora), Marko Tasić (Srbija), Azra Dilberović (BiH) i Tanja Javorina (Hrvatska).

Publikacija 'Bajke su za sve' nastala je u sklopu Erasmus+ projekta kojeg provode Fondacija CURE s partnerskim organizacijama NVO Juventas iz Crne Gore, LGBTI Centrom za podršku iz Makedonije, Alternativnim centrom za devojke iz Srbije i CESI iz Hrvatske. Projekt je to koji za cilj ima predstaviti drugačije, alternativne bajke koje promoviraju rodnu ravnopravnost te predstavljaju identitete koji su u tradicionalnim bajkama izostavljeni ili se nalaze isključivo u negativnom kontekstu.

Autorice i autori deset priča koje su uvrštene u publikacije nisu profesionalni pisci i spisateljice, već je riječ o mladima koji su se u ožujku ove godine sastajali na radionicama u Budvi, gdje su uz mentorstvo crnogorskog dramaturga Vaska Raičevića zajednički radilie na tekstovima.

Odabrane priče poslužile su kao inspiracija za nova čitanja i redefiniciju pozicija marginalnih subjekata u pripovjednoj tradiciji.

Tijekom razgovora s autorima i autoricama Marušić se osvrnula na čitav proces nastajanja njihovih priča, od grupnog rada koji je mladim spisateljima/cama često nepoznat, do kritičnih točaka koje su pronašle u pričama koje su obrađivale, a koje su bile ključne za stvaranje alternativnih tekstova koji ne podilaze društvenim normama i stereotipima.

Njihovi tekstovi bazirani su na popularnim bajkama s kojima se djeca susreću u vrlo ranoj dobi, a koji uporno perpetuiraju rodne stereotipe. U svojim novim verzijama tih bajki, autori i autorice dali su glas marginaliziranim skupinama i identitetima koji su u tradicionalnim bajkama uvijek smješteni u negativan kontekst. Također, na ovaj su se način osvrnuli na mušku pripovjedačku perspektivu unutar koje je potpuno zamagljen fokus na ženske likove, čija razmišljanja i osjećaji gotovo uopće nisu zastupljeni ili su u potpunosti banalizirani i prilagođeni tradicionalnom poimanju žena i njihove uloge u društvu.

Tako je u njihovoj naraciji Mala Sirena postala lezbijka, Trnoružica samostalna žena čiji život ne ovisi o princu na bijelom konju, a Snjeguljica je, umorna od neplaćenog kućanskog posla, ostala bez svih sedam patuljaka. Takvim su se pristupom autori i autorice odlučile suprotstaviti ismijavanju žena, homofobiji, neravnopravnosti i normalizaciji nasilja s kojim se susrećemo u tradicionalnim bajkama.

No, da ne otkrijemo previše detalja i tako vam oduzmemo element iznenađenja, predlažemo da pročitate bajke i sami procijenite koliko su svojim aktivističkim intervencijama u tekstovima autori i autorice uspjeli izmijeniti likove i pripovjedačka težišta.
Zadnja izmjena: 12-05-2018 @ 17:16