Feminizam i akademija: Inicijativa za pokretanje Centra za ženske studije u Rijeci

U utorak, 27. listopada Inicijativa za pokretanje Centra za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci na već spomenutom fakultetu održala je okrugli stol otvoren za javnost pod nazivom Feminizam i akademija: opasne veze.

Moderatorice Brigita Miloš i Jasminka Juretić pozdravile su pozamašan broj okupljenih te je na samom početku razgovora postavljeno ključno pitanje - S kojim će se izazovima suočiti riječki Centar za ženske studije u nastajanju tražeći svoje mjesto u visokom obrazovanju?

Dekanica riječkog Filozofskog fakulteta, Ines Srdoč-Konestra te prorektorica Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija započele su uvodno izlaganje navodeći kako Centar u startu, prije samog početka rada, ima dobru podlogu, a to je postojeća kritička masa koja prepoznaje potrebu za jednim takvim Centrom u Rijeci te je spremna djelovati, bilo pedagoški bilo aktivistički. Uloga Centra u akademskim krugovima na Sveučilištu potencijalno je mjesto susreta za svaku osobu željnu dodatnog obrazovanja iz područja ženskih studija.

Prijić Samaržija iznosi činjenicu da studenti/ce trenutno u Hrvatskoj nemaju mogućnost započeti preddiplomski studij ili nastaviti diplomski vezan uz ženske studije već odlaze u inozemstvo. Ulaskom Centra u akademiju otvorio bi se multidisciplinarni prostor koji studentima/cama i istraživačima/cama ponudio mogućnost obrazovanja i nastavak istraživačkog rada.

Na pitanje što bi Centar i akademija mogli naučiti jedno od drugoga nadovezala se Biljana Kašić obrazlažući kako su ženski studiji subverzivna kritička disciplina koja bi se s vremenom emancipirala te postala spoznajno-etički projekt. U suradnji s kulturalnim studijima, etičkim studijima i drugim disciplinarnim savezništvima stvorila bi se tzv. pedagogija nelagode koja bi progovorila o marginaliziranim pitanjima i skupinama.

Sudionice Lada Čale Feldman, Kristina Posilović, Sanja Milutinović Bojanić, Željka Ivković i Sofija Vrcelj jednoglasno su se složile kako Centar osim financijskih izazova, očekuje i zadaća da spriječi diskurs koji počevši od pedagogije pa do drugih znanosti (referirajući se na prirodne i tehničke) marginalizira žene i „sve što nije u okviru društvenih normalnosti.“

Ana Smokrović iznijela je vlastito iskustvo studiranja u inozemstvu na Central European Universityju te dodala osobno viđenje važnosti institucionaliziranja Centra za ženske studije kao mjesto konstante. Na tu opservaciju, Slaven Crnić nadovezao se kako je ovo urgentan trenutak kada bi praksa trebala aktivno utjecati na teoriju. Aktivnim govorom i praksom potrebno je pokrenuti svijest o etičkom građanstvu da ne svjedočimo trivijalizaciji trans* osoba, potenciranju infantilnosti ženske inteligencije, ukidanju prava LGBT zajednice te trenutno medijski najaktualnije – položaj žena izbjeglica, s čime se složila Adriana Zaharijević.

Pri kraju okruglog stola studenti/ce su pozvani da iznesu vlastito mišljenje o potencijalu Centra za ženske studije u Rijeci te je složnim stavovima zaključeno je kako za razvoj Centra prvenstveno potrebno usuglasiti njegov cilj. Glavni aspekt rada, kritičnost i njegova otvorenost za širu javnost omogućit će Centru da popularizacijom znanosti širi svoje područje djelovanja, a osim s akademijom, Centar bi u obzir trebao uzeti i opasne veze s tržištem, odnosno svoj rad usmjeriti na sve znanosti i djelatnosti kako se ne bi zatvorio samo u instituciju Filozofskog fakulteta.

Okrugli stol je završio kritičkim optimizmom u kojem je zaključeno kako je Rijeka kao grad otvorenosti i alternative plodno tlo za ulazak Centra za ženske studije u visoko obrazovanje koji bi kasnije s akademije izašao na ulice, trgove, radna i sva ostala mjesta kojima je potrebno predočiti važnost ženskih studija u formalnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

 

Piše: Andrea Tintor

Tekst je objavljen je u sklopu temata 'Rodna prizma za ravnopravnije društvo' koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Zadnja izmjena: 30-11-2015 @ 13:41