Povodom današnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, jučer je predstavljen hrvatski prijevod publikacije Europskog instituta za ravnopravnost spolova o provedbi Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a, te rezultati projekta "Moj glas protiv nasilja" koji su u suradnji s Vladinim Uredom za ravnopravnost spolova provele civilne udruge koje promiču borbu protiv nasilja nad ženama, javlja HINA.
Obiteljsko nasilje nad ženama i dalje predstavlja jedno od najčešće kršenih ljudskih prava, ali i jedan od najvećih globalnih problema, stoji u predgovoru publikacije u kojoj se navodi da su devet od deset žrtava partnerskog nasilja u zemljama EU-a žene.
Predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin podsjetila je da je Hrvatska preuzela Pekinšku platformu pa je obvezna svakih pet godina UN-u dostaviti izvješće o stanju i mjerama poduzetim u zaštiti žena od nasilja.
U Hrvatskoj je manje kaznenih prijava nego li u nekim drugim europskim zemljama, no to ne znači da je i nasilja manje, upozorila je dodajući kako je Vijeće Europe preporučilo izradu jedinstvene metodologije prikupljanja podataka o nasilju nad ženama u svim članicama EU-a.
Važno je stoga upozoriti da Hrvatska još uvijek nije ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji koju je potpisala još u siječnju 2013. godine, što nas čini jedinom državom u regiji koja to nije učinila.
Ratifikacijom konvencije Hrvatska bi se obvezala poduzeti konkretne korake u borbi protiv seksualnog nasilja i uznemiravanja, silovanja, uhođenja, obiteljskog nasilja, prisilnih brakova i genitalnog sakaćenja žena. Preporuku da se imenovanu Konvenciju ratificira dao je i UN-ov Odbor za uklanjanje diskriminacije žena u Preporukama Vladi Republike Hrvatske, a koje su objavljene u srpnju ove godine.
Javna akcija ženske sobe - 'Iskoristi pravo na život bez nasilja'
Nasilje nad ženama može biti psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko i strukturalno, navodi Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe, no upozorava da rezultati projekta „Moj glas protiv nasilja” pokazuju da ga žene u Hrvatskoj uglavnom ne prijavljuju.
U anonimnoj anketi 17% žena izjavilo je kako je doživjelo silovanje, što znači da se to dogodilo oko 300.000 žena, no čak njih 91% to nikome nikada nije reklo, a njih 95% nasilje nije prijavilo. Razlog tome Mamula vidi u dugotrajnom i mučnom procesu kroz koji žene žrtve moraju proći.
Statistika kaže da prvostupanjski proces traje tri godine, potom drugostupanjski isto toliko, da bi počinitelj na kraju dobio kaznu od dvije do tri godine zatvora i nakon godine dana bio na slobodi. „Tu smo nešto gadno zabrljali”, ustvrdila je Mamula upitavši kako će se žrtve uz takav tretman odlučiti da prijave nasilnika.
Treba podizati svijest o štetnosti nasilja za žene, djecu, obitelji i čitavo društvo, u čemu je važna prevencija na svim razinama - u školama, fakultetima, institucijama...
Sanja Cesar iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje govorila je o aktivnostima u okviru projekta "Moj glas protiv nasilja" u 27 škola u kojima je sudjelovalo 30 nastavnica i nastavnika i 1600 učenika. Projekt je polučio odlične rezultate, a sada je nastavljen i na društvenim mrežama, navela je Cesar ocjenivši da se samo takvim aktivnostima može doći do rezultata i svijesti da je nasilje nad ženama neprihvatljivo.
O nasilju kojem su izložene žene s invaliditetom, diskutiralo se na savjetovanju za predstavnice žena iz udruga okupljenih u Hrvatskom savezu slijepih.
Savjetnica za pravna pitanja u Uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Martina Krnić, kazala je da su žene s invaliditetom izložene nasilju partnera, ostalih članova obitelji, a primjećeno je da su izložene i socijalnoj izolaciji i zanemarivanju. „Žene s invaliditetom izložene su dvostrukoj diskriminaciji, a još je gora situacija u ruralnim područjima. Obiteljsko nasilje vezano je uz čitav niz društvenih čimbenika, a radi se o začaranom krugu iz kojeg je teško izaći”, istaknula je.
Predsjednica Povjerenstva za slijepe žene Marija Mustač naglasila je da je nasilje nad ženama veliki problem, a da podaci o nasilju nad ženama s invaliditetom ne postoje jer o tome postoji vrlo malo istraživanja. „Radi se o području kojem bi trebali posvetiti puno više pažnje jer je to jedan od najgorih oblika kršenja ljudskih prava”, upozorila je Mustač.
***
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama službeno se od 1999. godine obilježava u znak sjećanja na sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal koje je 25. studenog 1960. godine dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici.
Kao političke aktivistkinje skupine Las Mariposas postale su značajan simbol otpora diktaturi i simbol feminističkog otpora. U Bogoti je 1981. na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba odabran 25. studeni kao Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabal, datum koji su Ujedninjeni Narodi su i službeno potvrdili rezolucijom 54/134.
