Izložba 'Coprnički ceh': Proces tri zelinske coprnice

U petak, 9. lipnja, u Muzeju Sv. Ivan Zelina održat će se otvorenje izložbe 'Coprnički ceh' autorica Martine Findrik i Romane Mačković te kustosa Igora Zrinskog. Izložba je posvećena posljednjim osuđenim i pogubljenim vješticama, koje su bile upravo iz zelinskog kraja.

U izložbi i spomenici-knjizi koja će izaći uz samu izložbu autori_ce su veliku pažnju pridalie upravo ženskoj priči koja izvire kroz suđenja vješticama i skretanju pažnje na kulturološku utemeljenost mizoginije od antike, pa nadalje.

Izložba se organizira povodom 265. obljetnice posljednjeg suđenja vješticama u Hrvatskoj. U posljednjem zabilježenom službenom procesu iz 1751. godine na smrt su osuđene 'zelinske kmetice': Magda Brcković, Marijana Brukec i Marijana Vugrinec. Autori_ce obilježavanje obljetnice smatraju važnim dijelom lokalne povijesti, kao i važnim izvorom za povijest ovog fenomena u zelinskom kraju. Cilj izložbe je potaknuti istraživanje i prezentiranje fenomena vještičarenja u Zelini i okolici te popularizirati u javnosti i povijesti slabo zastupljenu povijest progona vještica, ujedno i približiti publici slabo istraženu povijesti položaja žena i svakodnevicu funkcioniranja obiteljskog života, za koji su izvori sa suđenja vješticama upravo dobro polazište.

Izložba će se temeljiti na povijesnim izvorima, konkretno zapisu sa suđenja spomenutim vješticama iz 1751. godine, kao i ostalim zabilježenim sudskim procesima vođenim protiv vještica u okolici. Sadržaj će se bazirati i na zakonodavnim izvorima iz spomenutog razdoblja, odnosno na zakonima koji su činili osnovu progona vještica.

Spomenuti proces protiv tri vještice komparativan je s europskim suđenjima vješticama, tako da može poslužiti kao izvor i primjer funkcioniranja fenomena progona vještica, ne samo na lokalnoj razini, već i komparativno sa suđenjima u ostalim hrvatskim krajevima i europskim zemljama. Kroz ove slučajeve približiti ćemo 'mračno razdoblje' zelinske, hrvatske i europske povijesti u kojem su žene, ali i muškarci na temelju iskaza, koji bi danas bili okarakterizirali kao praznovjerje, mogli biti procesuirani za zločin čarobnjaštva. Izvori vezani uz progon vještica jedan su od najvrjednijih izvora za istraživanje položaja žene u društvu, te često nude uvid u funkcioniranje obiteljskih zajednica. Obje teme i ženska povijest i povijest svakodnevice, slabo su zastupljene u historiografiji, pa se ovim putem želi dati poticaj korištenju ovih izvora i za te teme.

Koncept izložbe pokriva sljedeća područja:

- Povijesni pregled fenomena vještičarenja (vještica od rimskih vremena, srednjeg vijeka pa do ranovovjekovne vještice; pretvorba zločina 'maleficija', odnosno 'štetnog čarobnjaštva' u dijabolično čarobnjaštvo; obrazloženje elemenata koji čine strukturu vjerovanja o vješticama); Kronologija progona vještica u hrvatskim zemljama; Okolnosti prestanka progona;
- Položaj žene u društvu i faktori koji doprinose da se vještičarenje kao zločin prvenstveno vidi kao ženska domena;
- Tijek sudskog procesa tijek procesa, pitanja koja se postavljaju vješticama temeljena na zakonu ''Praxis criminalis'', optužbe, pokusi za utvrđivanje da li je netko vještica, primjena torture, način izvršavanja presuda);
- Prezentacija praznovjernih radnji iz sudskih spisa okarakteriziranih kao vještičarenje (magija lika, liječenje biljkama ''herbaria vel maleficiae'', popis inventara ''vještičje škrinje'' temeljen na izvodu iz sudskog spisa i zakona Praxis criminalis);
- Prezentacija vjerovanja o vješticama prisutnih u pučkim vjerovanjima. 

 

Zadnja izmjena: 05-06-2017 @ 11:31