Otvorene prijave za kolegij ‘Feminizmi iz transnacionalne perspektive’: Strah, otpor, imaginacija

Otvoren je poziv za prijave za kolegij ‘Feminizmi iz transnacionalne perspektive’: Strah, otpor, imaginacija čija je tema potaknuta eskalacijom globalne kulture ‘hororizma’, mržnje i militarizma povezanog sa stagnacijom liberalizma i oslabljenog ‘Zapada’. Kolegij će se održati na Interuniverzitetskom Centru Dubrovnik od 21. do 25. svibnja 2018. godine. Prijave za sudjelovanje otvorene su do 25. siječnja 2018. godine.

Prezasićenost suvremenim strahom pojavila se kako bi zamaskirala destruktivne posljedice kasnog kapitalizma te kako bi se olakšao državni nadzor nad građanima/kama. Ova pojava nije novost: zastrašivanje, strahopoštovanje i podređenost su društveno političke strategije koje su se stoljećima kultivirale kako bi održale društveno-političke hijerarhije, vjersku poslušnost i reproduktivnu heteronormativnost te održali osjećaj nemoći, ovisnosti i poslušnosti kod potlačenih društvenih skupina.

Takve okolnosti nude brojne mogućnosti za feministička čitanja povezanosti povijesnih konteksta, političkih uvjeta, kulturoloških okvira i rodnih režima kroz koje su se potpaljivali, oblikovali, simbolizirali, rasporedili i održavali specifični strahovi.

Suprotno bogatoj ‘neuroimaginaciji’ straha kao univerzalnog, ahistoričnog i kulturno neutjecajnog, feminističke teoretičarke zagovarale su mišljenja da su emocije kulturne prakse, a ne psihološka stanja. Razotkrile su klastere afektivnih politika, kulturalnih klima, državnih i popularnih ideologija, utjelovljenih spoznaja, nacionalne retorike, ratne propagande, itd... koje potiču snažan emocionalni odgovor pojedinaca i skupina te smanjuju ili suzbijanju kritičko procjenjivanje situacije, pod krinkom ‘opasnih drugih’ ili ‘prijetnji’.

Feministička pedagogija koja je usmjerena na osobno i kolektivno osnaživanje, transformaciju znanja, socijalno razumijevanje, aktivizam, razvoj kritičkog mišljenja i ponovno zamišljanje pravednog društva još uvijek je naša najučinkovitija strategija otpora prema politici i kulturi straha koja se njeguje u samom srcu liberalne akademije.

Stoga organizatorice pozivaju feminističke studentice, znanstvenice, aktivistkinje, umjetnice i ostale da se osvrnu na strah kao konstantno promjenjiv fenomen na mjestu susreta životnih, kulturnih, ideoloških, ekonomskih i komunikativnih praksi, te da istraže sredstva i strategije onih koji/e se suprotstavljaju strahu snagom zbližavanja, imaginacije, vizije i hrabrosti.

Svi prijedlozi za radove su više nego dobrodošli, a organizatorice su također otvorene i za okrugle stolove, performanse - predavanja i druge alternativne forme i metodologije razmjene znanja. Prijedlozi za radove moraju razmotriti neke od sljedećih pitanja:

- društvene norme, kulturni obrasci, životni scenariji i intimnosti koje su izgrađene stresom i tjeskobama vezanim za rod
- rodne procjene i (kolektivne) strahove
- strah od rodnih razlika i / ili razlika s kojima se susreću rodno različiti subjekti
- strahovi od intimnog građanstva (vezano uz prava, obveze, priznanja i poštovanje oko najintimnijih područja života), nasuprot strahovima od nedostatka temeljnih pretpostavki državljanstva u smislu prava, jednakosti i preraspodjele
- rodno uvjetovani strahovi od socijalne isključenosti, marginalizacije, nevidljivosti nasuprot straha od prekomjernog izlaganja i nezaštićenosti u javnim područjima i na digitalnim mrežama
- strah od rodnog binarizma, seksualne normativnosti, queer identiteta
- konzervativni strahovi od ‘rodne ideologije’
- zastrašivanje, nadzor i upravljanje postavljeno u ime zaštite
- artikulacije roda i straha s krajolicima i nadzornim tehnologijama
- korelacija između diskursa koji hvale (nacionalnu) sigurnost i povlastice, te paranoične i tjeskobne retorike u politici
- inicijative koje eksplicitno mobiliziraju rodne narative otpora strahu ili nadilaženju rodno utemeljenih strahova
- rod i popularne kulture straha

Suosnivačice tečaja su:

Renata Jambrešić Kirin, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu
Lada Čale Feldman, Fakultet humanističkih i društvenih znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu
Francesca Maria Gabrielli, Fakultet humanističkih i društvenih znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu
Silvana Carotenuto, Università degli studi di Napoli “L’Orientale”, Italy,
Elissa Helms, Central European University, Budapest, Hungary
Sandra Prlenda, Centar za ženske studije, Zagreb
Durre Ahmed, Centre for the Study of Gender and Culture, Lahore, Pakistan

IUC kolegiji upisuju se na postdiplomskoj razini. Prijaviti se mogu svi/e zainteresirani/e studenti/ce postdiplomskih studija, no kolegij je primarno namijenjen mlađim znanstvenicima/ama i postdiplomskim studentima/cama koji imaju razvijen interes za ženske/rodne studije, transnacionalne studije, filozofiju, sociologiju, književne i kulturalne studije, postkolonijalizam ili antropologiju.

Kolegij će moći upisati maksimalno 25 polaznika/ca (15 studenata/ica), kako bi se osiguralo dovoljno prostora za diskusije, seminarski rad i studentske prezentacije. Financije potrebne za pokrivanje troškova putovanja, smještaja i hrane polaznici/e moraju osigurati od vlastitih institucija. Polaznicima/ama koji dolaze iz istočne Europe ili zemalja trećeg svijeta osigurana je ograničena financijska potpora. Naknada za sudjelovanje u programu iznosi 50 eura. Radni jezik kolegija je engleski.

Prilikom prijave potrebno je dostaviti kratki tekst s opisom vlastitih interesa za teme koje će se obrađivati na kolegiju te životopis. Sve kontakt informacije potrebno je unijeti na vrhu životopisa.  Prijave naslovljene ‘IUC Dubrovnik 2018’ šalju se na e-mail adrese Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (Francesca Maria Gabrielli) i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Rok prijave je 25. siječnja 2018. godine.
Zadnja izmjena: 09-12-2017 @ 20:35