Muškarci više trolaju od žena zbog narcizma

Muškarci imaju antisocijalnu motivaciju za korištenje Facebooka češće nego žene, što se može objasniti njihovim višim stupnjem narcizma, zaključak je novog istraživanja koje su provela londonska sveučilišta Brunel i Goldsmiths.

Ranija istraživanja pokazala su da su muškarci skloniji zlostavljanju na Facebooku i trolanju općenito. Također je iz ranijih istraživanja poznato da kod muškaraca možemo primijetiti veću razinu narcizma. Novo istraživanje prvo je potvrdilo poveznicu između takvog ponašanja i karakterne osobine.

Voditeljica istraživanja Nelli Ferenszi s Goldsmithsa te Tara Marshall i Katherine Bejanyan s Brunela došle su do zaključka da su muškarci u pravilu motiviraniji koristiti Facebook na antisocijalan način, a to se velikim dijelom može objasniti većom razinom narcizma.

Žene pak Facebook koriste iz prosocijalnih pobuda, zbog osjećaja povezanosti i pripadanja, što se može djelomično objasniti višom razinom relacijskog poimanja sebe (mjera u kojoj individue sebe definiraju u odnosu na bliske veze s drugima).

„Korelacija između narcizma i antisocijalnog korištenja Facebooka može biti povezana s općom tendencijom narcisoidnih osoba da imaju izuzetno pozitivno mišljenje o sebi, čime mogu otuđiti druge,“ objašnjavaju istraživačice.

„Objavljivanjem hvalisavog sadržaja na Facebooku narcisoidne osobe žele njegovati online profil koji izaziva divljenje i klikove, ali u konačnici ne mare za prosocijalne ishode. Osim toga, narcisoidne osobe imaju tendenciju biti antagonistički nastrojene prema onima koji ne dijele njihovu preuveličanu percepciju sebe. Takvi antagonizmi mogu poprimiti oblik agresivnosti ili ljutnje prema Facebook prijateljima koji im se suprotstave ili im ne pruže željenu pozornost,“ dodaju.

Analizirani su rezultati online ankete koja je obuhvatila više od 570 ispitanika/ca iz SAD-a. Ispitanici koriste Facebook svaki dan i imaju u prosjeku 304 prijatelja. Na testu Inventar narcistične osobnosti (NPI) dobili su 13 bodova, a zatim su se ocijenili na skali relacijskog poimanja sebe (npr. „moji bliski odnosi dobro odražavaju tko sam ja“,) i na skali korištenja Facebooka (npr. u kojoj mjeri koriste ovu platformu na antisocijalan način - da bi se „pravili važni“, da bi bili zlobni, da bi ogovarali, ili na prosocijalan način – ako bi ostali u kontaktu, pružili podršku drugima, itd.).

Kao neke od nedostataka istraživanja Ferenczi je navela činjenicu da su ispitanici sami procjenjivali svoje ponašanje te da bi se buduća istraživanja trebala temeljiti na neovisnom kodiranju Facebook profila. Također je preporučila da uzorak bude veći i međunarodni, s obzirom da se u visoko individualističkim društvima stavlja veći naglasak na razvoj jedinstvene i autonomne osobnosti.

„Spolne razlike u korištenju Facebooka također odražavaju sveprisutnost rodnih stereotipa u ponašanju žena i muškaraca. Kada je riječ o većoj razini narcizma, jedno od objašnjenja je da se zbog utjecaja stereotipa u socijalizaciji muškaraca potiču osobine poput sklonosti natjecanju, nametljivosti, dominantnosti i potrebe za uspjehom, dok se kod žena takve osobine potiskuju, a potiču se suprotne (poput važnosti odnosa s drugima).

„Poticanjem definiranja sebe kroz odnose s drugima mogli bismo smanjiti trolanje i potaknuti ljude da koriste Facebook na konstruktivniji i harmoničniji način. Tako će više ljudi zadovoljiti potrebu za pripadanjem i održavanjem kontakata, a Facebook će biti sigurnije mjesto za sve korisnike/ce,“ preporučile su istraživačice. Phys

Zadnja izmjena: 06-10-2017 @ 09:41