Sedam godina trajalo je istraživanje o globalnom „gender gap-u“ (rodni jaz) u 132 zemlje svijeta. Izvješće je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF), a pokriva četiri ključna područja: zdravstvo, pristup obrazovanju, ekonomska participacija (plaće, vrsta posla itd.) te politički angažman.
Rezultati pokazuju da, iako se rodni jaz smanjio u zdravstvu i obrazovanju i dalje je jako prisutan kod vrste zaposlenja, iznosa plaće i dominacije muškaraca na pozicijama moći.
To se odnosi i na razvijene zemlje poput Velike Britanije, gdje samo 3% žena upravlja vodećim kompanijama, a samo ih je 22% u parlamentu. Radi toga, VB je ove godine pala s 15. na 18. mjesto.
Šest posto zemalja je uspjelo suziti rodni jaz u ekonomiji tijekom godina, no samo 20% je napravilo promjene na političkoj razini. Šest zemalja je pritom podiglo rejting za 10 bodova, dok čak 75 njih samo za pet ili manje.
Saadia Zahidi, izvršna direktorica WEF-a i jedna od odgovornih osoba za izvješće, smatra da „ zemlje koje ne ulažu, obrazuju i osiguraju zdravstvene usluge ženama neće nikad u potpunosti napredovati.“ Zahidi je izjavila da iako su zamijećeni pozitivni trendovi, promjena je vrlo spora.
Top četiri zemlje s najmanjim rodnim jazom, očekivano su, Island, Finska i Švedska. Sve one imaju obavezan roditeljski dopust i naknadu za očeve, porezne olakšice i programe poticanja zapošljavanja za žene nakon poroda. Hrvatska se nalazi na 49. mjestu.
Ove godine WEF je objavio i interaktivnu mapu koju možete pogledati OVDJE. [A.L.] Guardian...
Sedam godina trajalo je istraživanje o globalnom „gender gap-u“ (rodni jaz) u 132 zemlje svijeta. Izvješće je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF), a pokriva četiri ključna područja: zdravstvo, pristup obrazovanju, ekonomska participacija (plaće, vrsta posla itd.) te politički angažman.
