Sveučilište mora bolje!

Sveučilišna platforma poziva vas na prosvjed pod nazivom „Sveučilište mora bolje!“ u četvrtak, 22. veljače u 17h na Trgu Republike Hrvatske.

Dana 23. veljače Senat će izabrati novog rektora Sveučilišta u Zagrebu. U tim izborima pravo glasa nemaju ni građani niti većina profesora i studenata Sveučilišta, iako ih se oni itekako tiču. Tog će dana nekoliko desetaka senatora odabrati smjer kojim će se Sveučilište kretati iduće četiri godine; smjer koji može značiti ili poboljšanje kvalitete Sveučilišta ili njegovo daljnje propadanje.

  • u rubrici najave

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

  • u rubrici Kultura

Sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje sadržaja i metoda podučavanja

Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju predložene od strane ministarstva Blaženke Divjak štetne su za djecu i neprovedive u sustavu obrazovanja, smatraju stručnjaci koji su se uključili u javno savjetovanje o tekstu predmetnog zakona.

Ministrica Divjak je, podsjetimo, odlučila udovoljiti pojedinim prohtjevima neokonzervativnih udruga, pri čemu očigledno nije vodila dovoljno računa o najboljim interesima djece i prosvjetnih radnika.

Je li Hrvatska mogla bolje? Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika

8.12.2017. / 20:00h / Tribina GOOD inicijative / Kino Europa – dvorana Muller / "Je li Hrvatska mogla bolje? Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika?"

Protekle dvije godine smo kroz akcije Hrvatska može bolje! vidjeli kako je obrazovanje područje zajedničkog interesa koje može mobilizirati građanke i građane i potaknuti ih na snažnije protestno sudjelovanje u procesima donošenja odluka.

  • u rubrici najave

Proračun RH za 2018. - manje za obrazovanje, više za obranu

"Jeste li znali da najveća kapitalna ulaganja u 2018. godini Vlada planira u sektoru obrane? Za ta ulaganja, u što je uključen i novac za nabavu vojnih aviona, izdvojit ćemo 793 milijuna kuna, dok ćemo za ulaganja u znanost i obrazovanje izdvojiti upola manje, odnosno 362,9 milijuna kuna", ističe Centar za mirovne studije povodom saborske rasprave o prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak udovoljila zahtjevima konzervativnih udruga

Konzervativne snage došle su na svoje u kurikularnoj reformi jer će svi svjetonazorski sporni sadržaji biti ostavljeni na izbor roditeljima, a djeca će imati pravo na alternativne programe.

Proizlazi to iz izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koje je ministrica Blaženka Divjak krajem prošlog tjedna uputila u javnu raspravu, piše Novi list.

Sisak preuzima riječki model građanskog odgoja

Grad Rijeka potpisat će sporazum o suradnji s Gradom Siskom kako bi se proveo riječki model programa Građanskog odgoja i obrazovanja te će se besplatno ustupiti priručnik "Učenik građanin" koji je namijenjen učenicima petih i šestih razreda osnovne škole kao i pripadajuće smjernice provođenje priručnika namijene učiteljima provoditeljima.

Subscribe to this RSS feed