Šestosatni radni dan mogao bi vas učiniti sretnijima, zdravijima i produktivnijima

Zaboravite na dijete, fitness i wellness programe namijenjene radnicima i radnicama. Tvrtke u SAD-u uskoro bi mogle otkriti da ključnu ulogu u rezanju troškova zdravstvenih usluga namijenjenim zaposlenicima_ama ima upravo skraćivanje broja radnih sati.

Riječ je o sugestiji koja je proizašla iz kontroverznog eksperimenta u Skandinaviji, kolijevci radničko-prijateljskog kapitalizma, koji je preispitao Švedski model osmosatnog radnog vremena.

Balansiranje radničkog života postao je internacionalni problem. Novoizabrani francuski predsjednik Francois Fillon najavio je kako će ukinuti dosadašnji 35-satni radni tjedan te će se Francuzi i Francuskinje uskoro vratiti na 39-satni radni tjedan.

"S obzirom na pozornost koju je ovaj mali pilot projekt iz Göteborga probudio u međunarodnim medijima, jasno je da pitanje privlači široki interes", izjavio je zamjenik gradonačelnika Göteborga Daniel Bernmar, koji je pomogao u promicanju studije.

Studija koja je trajala 23 mjeseca provedena je u domu za starije osobe u Göteborgu, drugom najvećem švedskom gradu, a konačni rezultati ustanovili su kako su medicinske sestre koje tamo rade bile značajno sretnije, zdravije i energičnije ukoliko su umjesto osam, radile šest sati.

Svrha studije nije bila mjerenje zdravlja radnika i radnica, već je njezin primarni cilj bio utvrditi učinke koje je smanjenje radnih sati imalo na produktivnost 68 sestara koje pružaju usluge skrbi 72 pacijenata_ica. Medicinske sestre su tijekom ovog probnog perioda primale svoju punu plaću.

Projekt težak $1.3 milijuna trajao je od veljače 2015. do prosinca 2016., a osmišljen je kako bi otkrio posljedice koje skraćivanje radnog tjedna ima na kvalitetu života radnika_ica.

"Postojala je i feministička agenda", kazao je Bernmar o studiji koja je uključivala samo žene. "Šestosatni radni dan povećat će sposobnost žena da ostvare ekonomsku neovisnost. Kraći radni dan znači da će žene koje su zaposlene na pola radnog vremena postati zaposlenice s punim radnim vremenom."

Medicinske sestre koje su radile šest sati imale su 4,7 posto manje bolesnih dana i manje su izostajale s posla nego kada su radile osam sati. Skupina medicinskih sestara koje su radile osam sati tijekom studije je povećala broj dana bolovanja za više od 60 posto.

Članica Gradskog vijeća i bivša medicinska sestra Maria Ryden kazala je kako je studija bila politički motivirana skraćivanjem radnog tjedna.

“Tko ne bi radio bolje ako mora raditi samo šest sati? Ali to svejedno netko treba financirati. To je ludo i neodgovorno.”

Ryden je dodala i kako je, obzirom na količinu novca koja je uložena u projekt,  očekivala da će rezultati biti puno bolji i vidljiviji.

Unatoč tome, iz ove studije je vidljivo kako bi poslodavci skraćivanjem radnog vremena znatno mogli uštedjeti na troškovima vezanim uz zdravlje radnika_ca.  Rezultati su pokazali i da se povećao broj medicinskih sestara koje s posla nisu odlazile potpuno iscrpljene.

Radnice koje su nakon posla imale dovoljno energije da produktivno provedu ostatak dana, povećale su svoju fizičku aktivnost za 24 posto. “Smanjenje umora i povećanje fizičke aktivnosti glavne su prednosti”, kazao je Bengt Lorentzon, istraživač studije. “Umor na kraju radnog dana znači da će osoba ‘samo sjediti na kauču i gledati televiziju’.”

Istraživanje je donijelo i druge zaključke: medicinske sestre koje su radile skraćeno bile su aktivnije, rjeđe bolesne, pod manjim stresom i imale su manje bolova u leđima i vratu od sestara koje rade osam sati. [E.H.] Washingtonpost...

Zadnja izmjena: 15-05-2017 @ 14:55